Obnova
Elaborat
Indeks Članka
Stranica 6 od 13
CRKVA SV. MIHOVILA
| Smještena je na južnoj strani Blatačkog polja, na malom brežuljku koji se po njoj naziva Sv. Mihovil. Prvi put se kao postojeća spominje 1346. godine. Crkva je jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta. Tragovi apside, najvjerojatnije polukružne, su vidljivi na začelnom pročelju. Usmjerena je u pravcu istok-zapad. Pokrivena je dvovodnim krovištem koje je pokriveno kamenim pločama. Tjeme zabata glavnog pročelja je prekinuto podnožjem zvonika na preslicu koji je u gornjem dijelu otvoren jednim polukružnim otvorom i zaključen dvovodnom strehom s križem u sljemenu. Zabati ove crkve su nesimetrični što je posljedica naknadnih popravaka i podizanja crkve. Unutrašnjost crkve je zasvođena bačvastim svodom. Glavno, zapadno pročelje crkve je raščlanjeno samo u središnjoj osi. Otvor vrata je polukružnog oblika. Unutar polukružnog luka je umetnuta luneta čime je svjetlo vrata dobilo pravokutni oblik. Iznad luka je plitka streha polukružnog oblika koja nije oslonjena na konzole. U vrhu zabata je uski, pravokutni prozor. Sva pročelja su ožbukana. Crkva sv. Mihovila je, kako je spomenuto, smještena na brežuljku koji je prema slučajnim nalazima ilirske keramike i megalitskim suhozidima bio naseljen već u pretpovijesti. Položaj brežuljka koji dominira zapadnim dijelom Blatačkog polja, uvjetovao je njegovu kontinuiranu fortifikacijsku namjenu. Iako je crkva sv. Mihovila arheološki neistražena debljina zidova ove crkve upućuje na zaključak da su dijelovi sadašnje crkve izvorno bili dijelovi neke fortifikacije. Naime, bočni zidovi crkve su debeli cca. 1. metar, dok su zapadni i istočni zid debeli 70 centimetara što je za crkvu malih dimenzija izuzetno. Precizniju dataciju crkve u postojećem obliku je teško dati zbog nepostojanja stilskih obilježja kako u cjelini tako i u detaljima. No, prema polukružnom luku vrata i polukružnoj strehi iznad vratiju, što je odjek ranih romaničkih predvorja, može se pretpostaviti da postojeći oblik građevine nije kasniji od 13. stoljeća. Put s kojim se lokalitetu pristupa sa zapadne strane bi po nekim naznakama mogao biti i stari put kojim se nekad pristupalo ovom lokalitetu. Ovaj put ima i nešto blaži uspon od drugih strana pa bi ga trebalo opet obnoviti, ali na način da se ne ugroze prirodne kvalitete ovog lokaliteta Na crkvi su primjetne pukotine na istočnom krovnom zabatu, a prisutna je vlaga u svodu. Ovome je razlog dotrajao pokrov od kamenih ploča koje bi trebalo obnoviti. Pod u crkvi je betonski kojeg će biti potrebno zamijeniti kamenim. Pročelje crkve je potrebno osloboditi nanosa žbuke i morta, a željezna vrata zamijeniti drvenim. Crkva nema apsidu, ali se na istočnom pročelju naziru njeni tragovi. Za nadati se da će se njezini ostaci potvrditi u samom terenu kada se i ovaj prostor arheološki istraži. Sam prostor glavice može se u konačnici urediti i kao zgodan vidikovac i izletište. |