Arheološka istraživanja srednjevjekovnih crkvica sv. Kuzme i Damjana i Gospe od Poja.

Zbog dotrajalosti i neophodnih konzervatorsko - restauratorskih zahvata pristupilo se arheološkom iskapanju tj. sondiranju unutrašnjosti i okolnog terena obiju crkvica. Dosadašnji rezultati ukazuju na sljedeće:

Gospa od Poja: u arhivskoj se ispravi prvi put spominje 14. kolovoza 1338.
g. Istraživanja su pokazala da je ta prvobitna crkva bila oko metra ispod današnje te da su pročelje i sadašnji ulaz napravljeni znatno kasnije.
Tijekom radova bilo je neophodno ukloniti suvremeni oltar, za kojeg se pokazalo da je imao dvije faze. Na kamenu od kojeg je bio građen lijepim brojkama upisana je godina 1613. Stariji izvorni oltar (otkriven prije dvadesetak godina) bio je više uvučen u apsidu i kod konačne rekonstrukcije je normalno da će on biti obnovljen. Tijekom iskapanja otkriveno je više srednjevjekovnih grobova i jedna grobnica. Nakon završetka radova ljudski ostaci biti će ponovno vraćeni praktički na mjestu gdje su počivali. Iskapanja su pokazala da je južni zid crkvice ustvari zid ranijeg rimskog objekta, jer je crkva podignuta na mjestu gdje se u antici nalazio značajan gospodarski objekt tzv. villa rustica. Utvrđena je prvobitna razina i ona će biti poštivana prilikom restauracije. To konkretno znači da će crkva Gospe od Poja s unutrašnje strane biti preko metar viša nego je to sada pa će se u nju ulaziti (silaziti) posebnim za tu potrebu napravljenim stepenicama.

Sveti Kuzma i Damjan: je vrlo značajan sakralan objekt s dosta predromaničkih elemenata. Istražni i konzervatorski radovi obavljaju se već nekoliko desetljeća, a nakon zadnjih radova izgleda da se taj proces privodi kraju. Unutrašnjost objekta i okolina ranije su istraživani, a ovom prilikom ustanovljeno je samo nekoliko kasnosrednjevjekovnih grobova. Sanacija krova i zidova praktički je završena, u tijeku je rekonstrukcije ulaza, donekle je sređen i okoliš. Posebnu pažnju treba posvetiti jedinstvenim grafitima sa prikazima galija pronađenim na bočnim unutrašnjim zidovima. (Prof. Dinko Radić)