POPIS INVENTARA ETNO ZBIRKE "BARILO"
Zagreb, 27. ožujka 2008.
Popis inventara muzejske zbirke „Barilo" u Blatu na Korčuli
Skupina studenata Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, pod vodstvom stručnjaka Etnografskog muzeja Zagreb i svojih nastavnika, u periodu od 17. do 21. ožujka 2008. godine, popisala je i fotografirala građu privatne muzejske zbirke „Barilo" u Blatu na Korčuli. Time je ustanovljena osnovna dokumentacija što je uvjet da Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Dubrovniku ovu vrijednu zbirku registrira.
Popis inventara muzejske zbirke „Barilo" u Blatu na Korčuli
Skupina studenata Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta, pod vodstvom stručnjaka Etnografskog muzeja Zagreb i svojih nastavnika, u periodu od 17. do 21. ožujka 2008. godine, popisala je i fotografirala građu privatne muzejske zbirke „Barilo" u Blatu na Korčuli. Time je ustanovljena osnovna dokumentacija što je uvjet da Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Dubrovniku ovu vrijednu zbirku registrira.
Akcija je izvedena u suradnji Etnografskog muzeja iz Zagreba kao matičnoga muzeja za etnografsku građu I. razine, Filozofskog fakulteta te vlasnka zbirke Ditom i Velimirom Škrablinom uz materijalnu pomoć Općine Blato i načelnika prof. Ive Gavranića.
Sudjelovalo je osmero studenata uz nastavnike prof. dr. Branka Ðakovića, prof. Ivonu Grgurinović i prof. Roberta Šešerka te muzejskog savjetnika Ivana Šestana.
O zbirci u ovom je momentu, prije završnog oblikovanja elaborata, moguće iznijeti samo općenite dojmove:
Popisane predmete pretežno možemo odrediti kao etnografsku građu. S obzirom da konačno uobličavanje elaborata tek predstoji, za sada nije moguće precizno odrediti o kojem je broju riječ, no svakako se radi o više od 1100 predmeta.
Imajući u vidu razumijevanje lokalnih vlasti za ovaj oblik zaštite kulturne baštine, pa i spremnost da u budućnosti financijski podupire napore da se sakupljanje i dokumentacija o predmetima približi razini muzejske ustanove, primijenjen je, doduše skraćeni obrazac muzejske dokumentacije, no opširniji od onog kakav Konzervatorski odjel zahtjeva za registraciju muzejske zbirke. Na taj su način podaci pripremljeni za eventualnu dopunu i izradu dokumentacije propisane standardima za muzejske ustanove. Zbog toga je obrazac za unošenje podataka oblikovan u računalnom programu „Excel", kako bi ih se u budućnosti lakše moglo prenijeti u program „M++" kakav najveći broj muzeja momentalno koristi, ili neki drugi.
Ovaj obrazac sadrži najvažnije rubrike obrasca za katalogizaciju muzejskih predmeta (inventarni broj, književni i lokalni naziv, namjena, podaci o mjestu nastanka i uporabe... itd.). Prikupljanje nekih od podataka je zbog ograničenog vremena izostavljeno jer je riječ o podacima koje je moguće unijeti i naknadno bez specijaliziranog muzejskog znanja. Tako je zaključeno da opisi u ovom momentu nisu neophodni, jer su predmeti fotografirani, pa i upisivanje dimenzija za čije prikupljanje je potrebno dosta vremena, moguće je obaviti i naknadno. Posebno je važno istaći da je, zahvaljujući aktivnom sudjelovanju vlasnika zbirke, obitelji Marinović Barilo i Škrablin, zapisan veliki broj lokalnih termina, a riječ je o građi čije očuvanje, u okviru svojih napora da se sačuva tzv. nematerijalna baština, u posljednje vrijeme UNESCO ističe kao urgentnu potrebu.
S obzirom na dobro strukturiranu zbirku, što proizlazi iz činjenice da je većina predmeta bila u upotrebi u istoj obitelji pa predstavljaju inventar svega što je bilo potrebno u jednom kućanstvu u periodu od druge polovine 19. st. do polovine 20. st., građa je podijeljena u četiri tematske skupine, svaka sa svojim inventarnim brojem: kućni inventar, gospodarstvo, tekstil, obrti.
Riječ je o zbirci predmeta koji najvećim dijelom pripadaju istoj obitelji pa time vrlo precizno dokumentiraju tradicijsku kulturu obrtničkog društvenog sloja mjesta Blato kroz nekoliko generacija.
O stanju zbirke treba reći da je na prvi pogled uočljivo da je čuvana sa velikom brigom i trudom i time veoma pogodna za prezentaciju javnosti. Kada je riječ o javnosti, prezentaciju ove, ali i drugih potencijalnih zbirki i nekih još uvijek očuvanih arhitektonskih cjelina na cijelom otoku, moguće je gledati kao važan segment suvremene turističke ponude u kojoj se kulturni turizam sve više vrednuje. Ipak treba naglasiti da je od izuzetne važnosti (pa možda i najvažnije) ovu zbirku i druge vrijednosti kulturne (i prirodne) baštine zaštititi zbog lokalnog stanovništva jer prije svih, vrijednosti svoje baštine i važnosti njezine zaštite trebaju biti svjesni sami Korčulani. Organizacija ove akcije pokazala je da lokalne vlasti Blata upravo to imaju na umu, pa je za nadati se da će suradnja biti nastavljena.
Prof. dr. Branko Ðaković mr. sc. Ivan Šestan
Sudjelovalo je osmero studenata uz nastavnike prof. dr. Branka Ðakovića, prof. Ivonu Grgurinović i prof. Roberta Šešerka te muzejskog savjetnika Ivana Šestana.
O zbirci u ovom je momentu, prije završnog oblikovanja elaborata, moguće iznijeti samo općenite dojmove:
Popisane predmete pretežno možemo odrediti kao etnografsku građu. S obzirom da konačno uobličavanje elaborata tek predstoji, za sada nije moguće precizno odrediti o kojem je broju riječ, no svakako se radi o više od 1100 predmeta.
Imajući u vidu razumijevanje lokalnih vlasti za ovaj oblik zaštite kulturne baštine, pa i spremnost da u budućnosti financijski podupire napore da se sakupljanje i dokumentacija o predmetima približi razini muzejske ustanove, primijenjen je, doduše skraćeni obrazac muzejske dokumentacije, no opširniji od onog kakav Konzervatorski odjel zahtjeva za registraciju muzejske zbirke. Na taj su način podaci pripremljeni za eventualnu dopunu i izradu dokumentacije propisane standardima za muzejske ustanove. Zbog toga je obrazac za unošenje podataka oblikovan u računalnom programu „Excel", kako bi ih se u budućnosti lakše moglo prenijeti u program „M++" kakav najveći broj muzeja momentalno koristi, ili neki drugi.
Ovaj obrazac sadrži najvažnije rubrike obrasca za katalogizaciju muzejskih predmeta (inventarni broj, književni i lokalni naziv, namjena, podaci o mjestu nastanka i uporabe... itd.). Prikupljanje nekih od podataka je zbog ograničenog vremena izostavljeno jer je riječ o podacima koje je moguće unijeti i naknadno bez specijaliziranog muzejskog znanja. Tako je zaključeno da opisi u ovom momentu nisu neophodni, jer su predmeti fotografirani, pa i upisivanje dimenzija za čije prikupljanje je potrebno dosta vremena, moguće je obaviti i naknadno. Posebno je važno istaći da je, zahvaljujući aktivnom sudjelovanju vlasnika zbirke, obitelji Marinović Barilo i Škrablin, zapisan veliki broj lokalnih termina, a riječ je o građi čije očuvanje, u okviru svojih napora da se sačuva tzv. nematerijalna baština, u posljednje vrijeme UNESCO ističe kao urgentnu potrebu.
S obzirom na dobro strukturiranu zbirku, što proizlazi iz činjenice da je većina predmeta bila u upotrebi u istoj obitelji pa predstavljaju inventar svega što je bilo potrebno u jednom kućanstvu u periodu od druge polovine 19. st. do polovine 20. st., građa je podijeljena u četiri tematske skupine, svaka sa svojim inventarnim brojem: kućni inventar, gospodarstvo, tekstil, obrti.
Riječ je o zbirci predmeta koji najvećim dijelom pripadaju istoj obitelji pa time vrlo precizno dokumentiraju tradicijsku kulturu obrtničkog društvenog sloja mjesta Blato kroz nekoliko generacija.
O stanju zbirke treba reći da je na prvi pogled uočljivo da je čuvana sa velikom brigom i trudom i time veoma pogodna za prezentaciju javnosti. Kada je riječ o javnosti, prezentaciju ove, ali i drugih potencijalnih zbirki i nekih još uvijek očuvanih arhitektonskih cjelina na cijelom otoku, moguće je gledati kao važan segment suvremene turističke ponude u kojoj se kulturni turizam sve više vrednuje. Ipak treba naglasiti da je od izuzetne važnosti (pa možda i najvažnije) ovu zbirku i druge vrijednosti kulturne (i prirodne) baštine zaštititi zbog lokalnog stanovništva jer prije svih, vrijednosti svoje baštine i važnosti njezine zaštite trebaju biti svjesni sami Korčulani. Organizacija ove akcije pokazala je da lokalne vlasti Blata upravo to imaju na umu, pa je za nadati se da će suradnja biti nastavljena.
Prof. dr. Branko Ðaković mr. sc. Ivan Šestan
